Marketing trenutno prolazi kroz jednu prilično zanimljivu fazu. AI piše. AI dizajnira. AI odgovara na pitanja. Google odgovara prije nego što kliknemo. Influenceri više ne žele samo proizvode i honorare. Brendovi očajnički pokušavaju pričati kao Gen Z. I negdje u svemu tome još uvijek postoji osoba koju pokušavamo nagovoriti da nešto kupi. Sjećate se nje? Kupca? Da. I dalje je tu. Zato smo izdvojili nekoliko promjena koje se trenutno događaju u marketingu. Marketing se polako prestaje vrtjeti oko toga tko može proizvesti više sadržaja, a sve više oko toga tko ima dovoljno dobru ideju, identitet i autoritet da ga ljudi i algoritmi smatraju relevantnim. Pa krenimo.
1. Vaš sljedeći kupac vrlo vjerojatno vas neće guglati. Pitat će ChatGPT.
Godinama je digitalni marketing imao relativno jednostavnu logiku. Imate pitanje, otvorite Google, upišete pitanje i dobijete deset rezultata. Otvorite, vjerojatno, prva 3. Ostali nisu ni bitni.
Danas je to samo jedan korak: pitate ChatGPT.
Google također sve više integrira generativne AI odgovore direktno u svoje rezultate pretraživanja... i tu stvari postaju zanimljive za marketing.
Godinama smo se pitali: KAKO DOĆI NA PRVA TRI MJESTA NA GOOGLE-u?
Pitanje u 2026. je: KAKO POSTATI JEDAN OD BRENDOVA KOJE AI SMATRA VRIJEDNIMA SPOMINJANJA?
Znači li to, onda, da je SEO mrtav?
NE. Molimo vas, nemojmo još jednom pokapati SEO. Dovoljno je puta umro...
Google čak i u svojim službenim smjernicama za AI pretraživanje jasno navodi da tradicionalni SEO principi i dalje ostaju relevantni. Razlika je u tome da način na koji razmišljamo o vidljivosti postaje malkice širi.
Više nije dovoljno razmišljati samo o ključnim riječima, poziciji na Googleu i klikovima na web. Sve važnije postaje postoji li o vašem brendu dovoljno kvalitetnih, jasnih i vjerodostojnih informacija da različiti sustavi uopće mogu razumjeti TKO STE, ŠTO RADITE I ZAŠTO STE LJUDIMA RELEVANTNI.
Drugim riječima, više ne radimo sadržaj za „lajk" nego za „relevantan odgovor".
Što to znači za brendove?
Vrijednost dobivaju stvari koje smo ponekad prebrzo proglasili „starim marketingom".
Dobar PR. Relevantni članci. Kvalitetan website. Spominjanje brenda u vjerodostojnim izvorima. Recenzije. Ekspertiza. Dosljedno pozicioniranje. Originalan, ne generički i dosadan sadržaj.
Dakle, ironično: što internet postaje umjetniji, to stvarni autoritet postaje vredniji.
I to nam je prilično simpatičan plot twist.
2. Biti prvi na Googleu možda više neće značiti ono što je nekad značilo
Nastavimo tamo gdje smo stali. Zamislite da ste godinama ulagali u SEO kako biste završili prvi za određeno pitanje. Napokon uspijete. Čestitamo.
Samo što se iznad vas sada potencijalno nalazi AI odgovor koji je korisniku već objasnio ono zbog čega je došao. Malo nezgodno.
AI odgovori mijenjaju samu logiku pretraživanja jer korisnik u određenim slučajevima može dobiti ono što treba bez klika na tradicionalni rezultat.
Marketing će zbog toga postati teže mjeriti.
A možda i pametnije. Godinama smo se zaljubili u ono što možemo staviti u tablicu.
Klik. CPC. CTR. Konverzija. ROAS. Sve lijepo. Sve uredno. Sve ima postotak. Problem je što ljudi ne kupuju u Excelu.
Vide vas na Instagramu, zaborave vas. Tri dana kasnije vide vaš članak. Opet vas zaborave. Prijatelj vas spomene, guglaju vas, pogledaju recenzije, pitaju ChatGPT. Vrte se još dva tjedna oko informacija... i onda tek kupe.
Nemojte da vas zavara što marketing dashboard kaže: Organic Search → conversion
Naravno. Sigurno je sve napravio taj jedan klik...
3. Influencer više nije samo osoba kojoj pošaljete proizvod i brief
Influencer marketing također odrasta.
Dugo je model izgledao ovako:
- Brend ima proizvod.
- Influencer ima publiku.
- Brend influenceru da novac.
- Influencer kaže: „Ljudi, ovo me SVI stalno pitate."
Nitko ga to nikad nije pitao, ali nastavimo...
Danas se odnos između kreatora i brendova počinje mijenjati. Pojavljuju se modeli u kojima kreatori nisu samo plaćeni promotori nego dugoročniji partneri, savjetnici, suradnici, pa čak i suvlasnici brendova. I to ima puno više smisla nego što vam se možda čini.
Publika je postala poslovna imovina.
Ako je netko deset godina gradio zajednicu od milijun ljudi koji mu vjeruju, on ne donosi samo „reach" kako većina ljudi misli. Donosi distribuciju, povjerenje, razumijevanje publike, feedback, kreativni input i potencijalno kupce.
Zašto bi onda uvijek dobio samo jednokratni honorar? Realno... pa i nema smisla.
Influencer marketing prelazi iz transakcije u partnerstvo.
Naravno, to ne znači da bi svaki lokalni food influencer nakon tri reelsa trebao dobiti 12% restorana. Ali pokazuje nešto puno važnije: najbolje suradnje više neće izgledati kao kupljeni medijski prostor.
Izgledat će kao prirodna povezanost osobe, proizvoda i publike jer su ljudi postali jako dobri u prepoznavanju razlike:
„Platili su me da kažem da ovo volim." i „Ja ovo stvarno koristim i iskreno preporučujem."
Razlika se vidi. Ponekad iz aviona.
4. Brendovi, ne morate koristiti svaku riječ koju Gen Z izmisli
Ovo nam je osobni favorit. Brendovi su otkrili izraze poput maxxing, mogging... i cijelu obitelj internetskog slenga nastalog u različitim online subkulturama.
I dogodilo se ono što se uvijek dogodi kada marketinški odjel pronađe novu riječ: famozni sastanak.
„Gen Z ovo koristi, možemo li mi to nekako iskoristiti?"
Trend nije brand voice!
To što vaša publika koristi neku riječ ne znači automatski da je mora koristiti i vaš brend. Npr. vaša publika možda također govori i „brate". A vi ako ste npr. privatna banka, možda ipak nećemo otvoriti ljudima slati newsletter: Brate, kamate su nam ludilo.
Postoji granica i zove se samopoštovanje.
Ne moraš imitirat publiku da bi joj se približio.
Ponekad je najpametnija reakcija na trend: ne sudjelovati. Jer postoji nešto gore od brenda koji nije u trendu... Brend koji se jako trudi pokazati da zna za trend.
Znate ono kada roditelj prvi put nauči neki novi izraz pa ga sljedećih šest mjeseci forsira i koristi u potpuno pogrešnim situacijama? Otprilike to.
5. AI sadržaj sada dobiva još jedno pitanje: moramo li ljudima reći da je AI?
Od 2. kolovoza 2026. primjenjuje se novi dio transparentnosnih obveza europskog AI Acta vezan uz određene vrste AI-generiranog i manipuliranog sadržaja.
Obveze ovise o vrsti sadržaja, načinu korištenja i kontekstu, a posebno su važne kod deepfakeova i određenih AI-generiranih ili manipuliranih sadržaja, ali marketinški dio priče nama je čak zanimljiviji od pravnog.
Jer se pojavljuje novo pitanje: Koliko AI-ja publika želi u komunikaciji brenda?
I još važnije: Koliko AI-ja može podnijeti prije nego što prestane vjerovati onome što gleda?
U prethodnom članku smo se, također, dotakli te teme. Kako je AI danas svima dostupan, svi ga koriste, svi misle da znaju marketing i svi misle da ga znaju koristiti i da se to ne vidi. Vidi se. ITEKAKO. Vjerujte nam.
AI nije problem sam po sebi. Problem nastaje kada tehnologija zamijeni cjelokupnu ideju umjesto da pomogne u njezinoj realizaciji.
6. Najveći marketinški alat u 2026. uopće nije alat
IYKYK.
Postalo je „prelako" raditi marketing. Tako barem većina misli... Teško je napraviti marketing koji nešto znači i vrijedi.
Nikada nije bilo lakše otvoriti Canvu, nikada nije bilo lakše napisati tekst, nikada nije bilo lakše napraviti website, nikada nije bilo lakše pokrenuti oglas, nikada nije bilo lakše proizvesti 30 objava mjesečno.
I zato danas sama izvedba znači doslovno ništa.
Ako svi imaju pristup istim alatima, prednost više nije alat. Prednost je dobra procjena, ideja, ukus, dobra strategija, izvanredno razumijevanje ljudi i sposobnost prepoznati što ne treba napraviti.
Što onda sve ovo znači za brendove?
Marketing postaje tehnološki napredniji, ali istodobno sve više nagrađuje ono što tehnologija teško može dati sama od sebe: jasan identitet, dobru procjenu, dobar ukus, razumijevanje konteksta i povjerenje.
Alati će se promijeniti i to vrlo brzo. Kao i platforme. Način na koji pretražujemo internet već se mijenja, ali brend koji zna tko je i kome govori imat će nešto što je puno teže automatizirati.
